NON BENE PRO TOTO LIBERTAS VENDITUR AURO

Posebnost Dubrovnika je fascinirajući ambijent povijesne gradske jezgre za čiju je višestoljetnu očuvanost zaslužno generacijsko njegovanje tradicije i obilježja povijesnog identiteta.

Ne propustite, stoga, posjetiti, pogledati, ...

Gradske zidine

Doživljaj Dubrovnika nije potpun ako se ne obiđu gradske zidine duge 1940 m, jedan od najljepših fortifikacijskih sustava u Europi sa 3 tvrđave. 16 kula, 6 bastiona, 2 ugaona utvrđenja i 2 predutvrde-tvrđave. Na zapadnom dijelu grada je glavni stubišni ulaz na zidine kojim se stiže do povišenog mjesta s kojeg se izvrsno mogu promatrati i snimati zbivanja na Placi. Obilazak zidina, visokih i do 25 metra, prilika je za otkrivanje nove vizure na urbanu jezgru što nalikuje velikoj otvorenoj školjki-bisernici. Među mnoštvom zanimljivih detalja “petog pročelja Dubrovnika” ističu se slikoviti krovovi zgrada s neobičnim dimnjacima. Prilikom razgledanja zidina neozaobilazan je dolazak na najmarkantniju utvrdu, okruglu kulu minčetu, građenu na strateškom obrambenom mjestu prema kopnu.

Lazareti

Pred ulazom u stari dio Dubrovnika s istočne strane pozornost privlači karantensko zdanje Lazareti, jedno od najbolje sačuvanih takvih građevina na Mediteranu, izgrađeno početkom 17. Stoljeća. U njemu su iz predostrožnosti od širenja kuge i drugih nekad neizlječivih zaraznih bolesti morali provesti obaveznu 40-dnevnu karantenu svi trgovci i putnici što su stizali karavanama ili brodovima.

Tvrđava Revelin

Prelaskom preko kamenog mosta podignutog nad širokim obrambenim jarkom, danas parkom, na koji se nastavlja pokretni drveni most, dolazimo do monumentalne tvrđave Revelin s početka 16. Stoljeća. U Revelinu postoji trobrodna dvorana za održavanje raznih priredbi i skupova, a na vrhu tvrđave je velika taraca što se također koristi za iste svrhe. Zanimanje posjetitelja tvrđave sigurno Će privući arheološki nalazi ostataka prethodne utvrde s najstarijim pećima za lijevanje zvona i topova koje je izrađivao glasoviti majstor Ivan Rabljanin.

Gradski porat

S manjeg trga ispred Revelina vidi se kao na dlanu gradska luka u koju su nekad sa svih mora svijeta stizali dubrovački trgovački jedrenjaci. Danas uplovljavaju vijerne replike karake i galijuna, ali i motorni Čamci za prijevoz sa sidrišta kod otočića Lokruma mnogobrojnih putnika s najvećih suvremenih “plovećih hotela” što Dubrovnik posjećuju u okviru atraktivnih kružnih plovidbi po Mediteranu i Jadranu. U ambijentu luke je dominantna tvrđava sv. Ivana koja je branila pristup gusarskim i drugim neprijateljskim brodovima. U luci se uočavaju lukobrani Kaše i Porporela, te zdanje Velikog arsenala, nekadašnjeg najstarijeg dubrovačkog brodogradilišta za gradnju i popravke državnih galija. Uvijek oprezni stari dubrovčani su prilikom uočavanja opasnosti od neprijatelja zatvarali ulaz u luku teškim lancima razapetim između tvrđave sv. Ivana i Kaša, a zazidavali su i sve lučne otvore Velikog arsenala.

Dominikanski samostan

Prolaskom kroz ulicu sv. Dominika nezaobilazan je kompleks Dominikanske crkve i samostana sa muzejom. Pored brojnih slika najznačajnijih predstavnika dubrovačke slikarske škole iz 15. I 16. Stoljeća, te Venezianova velikog “Ra speća” i Tizianova prikaza sv. Magdalene i sv. Vlaha, u Dominikanskoj crkvi i sakristiji ima nekoliko sarkofaga i grobova nadbiskupa, biskupa i Članova vlastelinskih obitelji. Kuriozitetan je srebrni križ kralja Uroša II. (1282. - 1321.), na kojem su Četiri natpisa sa staroćirilskim slovima.

Orlandov stup

U središnjem dijelu trga ističe se visoki kameni stup s isklesanim likom slavnog viteza Orlanda – simbol slobode i neovisnosti dubrovačke Republike. S tog mjesta su u davnini objavljivane sve najvažnije odluke državne vlasti, a sada se proglašavaju otvaranja tradicionalne Feste sv. Vlaha i najveće hrvatske kulturne manifestacije dubrovačkih ljetnih igara. Kod Orlandova stupa glasovi turističkih vodiča i skupina znatiželjnih turista miješaju se s glasovima prolazećih stanovnika, a u tom ritmu gradske svakodnevnice Čini se kao da odzvanja jeka razgovora nekadašnje dubrovačke vlastele i pučana među šarolikim mnoštvom putnika, trgovaca i hodočasnika što su Dubrovnik posjećivali dolazeći iz zemalja Istoka i Zapada.

Crkva Sv. Vlaha

Treba sjesti na skaline Crkve sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i upiti svu ljepotu ovog Grada i njegova suvremenog, danas već kozmopolitskog života koji pulsira u njegovom kamenom povijesnom biću. Nad crkvom sv. Vlaha ističe se, kao na tronu, veliki svečev kip. O tisućljetnom njegovanju svečeva kulta svjedoče njegovi kipovi ugrađeni poviše svih gradskih vrata, na svim tvrđavama i mnogim mjestima na zidinama: zagovor sv. Vlaha Čuva Dubrovnik od svakog zla i nevolje. Smatra se znakovitom Činjenica da je u požaru prethodne svečeve crkve, što je do 1706. Godine postojala na istoj lokaciji, ostao sačuvan jedino pozlaćeni kip sv. Vlaha, koji se i u današnjoj crkvi drži nad oltarom.

Gradski zvonik Dubrovnik

Brojne zanimljivosti mogu se navesti i o svim ostalim zdanjima na glavnom trgu. Tako u lođi na vrhu 31 metra visokog gradskog zvonika brončani vojnici nazvani Maro i Baro, uz pokretanje posebnog mehanizma, otkucavaju sate udarcima batova od zvono teško dvije tone izliveno umijećem Ivana Rabljanina. Originali tih kipova i starog satnog mehanizma izloženi su u atriju palače Sponza.

Palača Sponza

Posebno je zanimljiva bogata prošlost palače Sponza gdje jedan uklesani latinski natpis potsjeća da je to zdanje nekad služilo kao carinarnica i da su dubrovčani trgovali po strogom načelu “Zabranjeno nam je varati i krivotvoriti mjere, dok ja važem robu sa mnom važe sam Bog”. Sponza je korištena i kao kovnica novca, državna blagajna, banka i trezor dragocjenosti, ali i kao sastajalište učenih ljudi u dvorani Akademije. Sada je u toj palači sjedište bogatog Državnog arhiva Dubrovnika u Čijim se trezorima Čuvaju mnogobrojni izvorni dokumenti o tisućljetnoj povijesti dubrovačke Republike i njenim svestranim diplomatskim i trgovačkim vezama sa svim tadašnjim državama, a tu je i Spomen-soba branitelja Dubrovnika u Domovinskom ratu 1991. Godine. 

Samostan Sv. Klare i Franjevački samostan Male braće

Do Velike Onofrijeve fontane je zavjetna crkva sv. Spasa, jedna od najljepših gradskih sakralnih građevina, podignuta neposredno nakon što je Dubrovnik pretrpio teške posljedice potresa 1520. Godine. S jedne strane fontane je kompleks bivšeg ženskog samostana sv. Klare, a s druge strane kompleks samostana i crkve franjevaca Male braće. Danas se u toj prelijepoj crkvi održavaju romantični koncerti klasične glazbe pod svijećama.
U franjevačkom muzeju izložen je inventar jedne od najstarijih ljekarni u Europi osnovane 1317. Godine. Muzejske eksponate Čine i razna predmeti nastali u dubrovačkim slikarskim, zlatarskim, klesarskim i vezilačkim radionicama. U vitrinama su izložene raritetne inkunabule i manuskripti iz samostanske knjižnice. Tu je i kopija slike na kojoj je prikazan Dubrovnik prije potresa 1667. Godine. Jedna ploča s latinskim natpisom u samostanskom klaustru potsjeća da je tijekom šest mjeseci 1527. Godine u Dubrovniku od kuge pomrlo oko 20.000 stanovnika. Samostanska knjižnica po bibliofilskim raritetima spada među najvrijednije na prostorima istočne Europe.

Tvrđava Lovrjenac

Sastavni dio tog fortifikacijskog sistema je i izdvojena tvrđava Lovrjenac zvana “dubrovački Gibraltar”, što se uzdiže na 37 metara visokoj morskoj hridini. Zidovi Lovrjenca su prema kopnu široki 6 metara, prema moru 4 metra, a prema gradu samo 60 centimetara. Takva gradnja je izvedena iz predostrožnosti od tiranije. Naime, ukoliko bi zapovjednik tvrđave pokušao uzurpirati vlast moglo ga se opametiti razaranjem onih tankih zidova Lovrjenca topovskim projektilima ispaljenim s gradskih zidina. Zbog istog razloga su zapovjednici Lovrjenca mijenjani svakih mjesec dana, a na izvršavanje njihove dužnosti stalno ih je potsjećao latinski natpis nad ulaznim vratima u tvrđavu “Sloboda se ne prodaje za svo zlato svijeta”, moto pod kojim Dubrovnik živi od davnina i pruža primjer svijetu. Na terasama u unutrašnjosti tvrđave decenijima su brojni gledatelji uživali u najboljim predstavama Hamleta ikada odigranim.

Otok Lokrum

Povijesna šetnja kroz Dubrovnik ne bi bila potpuna bez posjete Lokrumu do kojeg se dolazi brodićima iz stare gradske luke. Samo je beskrajna mašta prirode mogla smjestiti ovaj vječno zeleni otočić romantične ljepote i bogate povijesti ispred jednog ovako jedinstvenog grada kao što je Dubrovnik. Ovaj Čudesni spoj borovih šuma, egzotičnih biljaka suptropske vegetacije u botaničkom vrtu, sjenovitih šetnica, prelijepih uvala i kupališta, ¸jedinstvenog pogleda na Dubrovnik s jedne strane i nepreglednu morsku pučinu s druge, Čini Lokrum jednim od najprivlačnijih izletišta. U njedrima egzotičnog parka nalazi se Benediktinski samostan iz 12. St. Koji je kasnije s Čitavim otokom postao ljetna rezidencija habsburškog vojvode Maksimilijana. U dvorcu su danas Biološki institut i Prirodoslovni muzej. Tvrđava Fort Royal, danas vidikovac, sagrađena je u doba francuske okupacije na najvišem vrhu Lokruma. Posebna atrakcija Lokruma je njegovo malo jezero, nazvano "mrtvo more", najdraže kupalište djece. Lokrum je danas zaštićeni park prirode.